Središte općine Bužim je istoimeno naselje koje je najvećim dijelom smješteno u dolini rijeke Bužimnice na nadmorskoj visini od oko 200 m, duž regionalnog puta R 401. Iako po osnovnim parametrima za klasifikaciju naselja, kao što su broj stanovnika, veličina, prostorna struktura, te funkcija, predstavlja tipičan primjer mješovitog naselja. Bužim kao općinski centar u novije vrijeme sve više dobiva obrise gradskog naselja. U centralnoj zoni smještene su zgrade pošte, osnovne i srednje škole, doma zdravlja, općine, policijske uprave, zatim hotel, nogometno igralište, trgovački i ugostiteljski objekti, industrijska postrojenja, te veliki broj privatnih i javnih stambeno-poslovnih objekata. Po broju stanovnika i veličini pored centralnog naselja, koje je ranije nosilo naziv Pleska, ostale veće mahale i zaseoci su: Nanića Dolina, Kupusnica, Pomajden, Stari Grad, Luke, Mrazovo, Merdžanovac i Porići.
Današnje naselje Bužim počinje se razvijati početkom dvadesetog stoljeća, znatno kasnije u odnosu na ostala veća naselja. Dvadesetih godina već poprima izgled male čaršije sa zgradom općine, džamijom, nekoliko kafana, te žandarskom kasarnom. Prvobitni centar Bužima bio je u naselju Stari Grad, iz kojeg se stanovništvo počinje iseljavati u dolinu Bužimnice još u devetnaestom stoljeću.
U nastanku i razvoju ovog naselja u periodu između dva rata bitno je navesti izgradnju džamije 1920., osnivanje osnovne škole 1923., izgradnja Vakufske zgrade 1936. godine, otvorenje prve ugovorene državne pošte 1937., te izgradnja prve školske zgrade sa dvije učionice 1940. godine. Nakon Drugog svjetskog rata u Bužimu je izgrađena zgrada opće ambulante 1956., stari dom kulture 1959., stara osnovna škola 1960., nova čaršijska džamija 1976., te nova zgrada osmogodišnje osnovne škole 1978. godine. Početkom osamdesetih izgrađen je motel, prva stambeno-poslovna zgrada, dalekovod Vrnograč-Bužim, vodovodna mreža (Hasića bunar), javna ulična rasvjeta, automatska telefonska centrala sa 160 brojeva, prva benzinska pumpa, te niz novih sadržaja. U ovom razdoblju u Bužimu su izgrađena i industrijska postrojenja drvne i tekstilne industrije. Projekat od najvećeg značaja za Bužim predstavlja povezivanja Bužima sa Otokom i Vrnogračom širokim asfaltnim putem, čija izgradnja je započela sredinom sedamdesetih, a završena krajem osamdesetih godina. Prva dionica ove saobraćajnice urađena je kroz centralni dio Bužima, od Kamenice do objekta Opće ambulante. Osamdesetih godina, u dolini Bužimnice je izgrađeno nekoliko industrijskih postrojenja.
U periodu nakon posljednjeg rata, u vremenu kada je Bužim povratio status općine, u ovom naselju su se desile krupne promjene. Između ostalog potrebno je izdvojiti osnivanje i izgradnju objekta srednje škole, izgradnju vodovodne mreže, regulaciju korita Bužimnice, izgradnju nove zgrade pošte, rekonstrukciju i proširenje zgrade doma zdravlja, sanaciju i dogradnju gradske džamije, izgradnju nove zgrade doma kulture, adaptaciju zgrade općine Bužim, izgradnja malonogometnog igrališta kod Osnovne škole “Bužim”, asfaltiranje velikog broja ulica, izgradnju dionice trotoara, i dr.
Kod privatne gradnje i razvoja u posljednje dvije decenije, primjetna je izgradnja i otvaranje brojnih ugostiteljskih objekata, banaka, marketa i drugih trgovačkih objekata. Izgrađene su dvije benzinske pumpe, te servis za putnička vozila „Auto-kontakt“. Posebno treba istaći rekonstrukciju i adaptaciju hotela „Europa“, te izgradnju hipermarketa „Pleska“.
Kao centralno naselje općine, Bužim se puno brže razvija od ostalih okolnih naselja, odnosno mjesnih zajednica. Međutim, taj razvoj nije ni izbliza dovoljan da bi u cijelosti odgovorio novonastalim životnim potrebama. U tom smislu, mnogi važni projekti poput „zaobilaznice“ još uvijek su u fazi izgradnje a mnogi tek slijede u narednom periodu.
Predsjednik Savjeta MZ Bužim
Nanić Zaim
Kontakt telefon:
062-596-142