Općina Bužim jedna je od najmanjih u BiH, teritorijalno, ali i po broju stanovnika, ali itekako ima šta ponuditi posjetiteljima i investitorima. S načelnokom Općine Bužim Aganom Bunićem razgovarali smo o projektima i planovima Općine, kao i drugim temama koje se tiču stanovništva ovog krajiškog područja.

Faktor.ba: Koji su to kapitalni projekti koje Općina Bužim sada realizira?

Bunić: Od strateških projekata izdvajam gradnju sportske dvorane. Projekat je vrijedan milion i 700.000 KM. Već imamo potpisanu prvu fazu gradnje, nekih 700.000 i ovih dana očekujemo da će kompanija “Širbegović” nastaviti s radovima. To nam je trenutno najvažniji projekat i očekujemo u tome i podršku viših nivoa vlasti, Kantona i Federacije. Mi sami to nećemo moći. Gradi se vodovod u mjesnoj zajednici Konjodor, koji će dobiti vodu sa izvorišta Pivnice. Kada to bude okončano bit će riješeno vodosnabdijevanje za više od 500 domaćinstava.

To je nešto što traje već nekoliko godina i mi sa posljednjim ugovorima trenutno u taj projekat ulažemo više od milion KM. Projekat finasiraju i Federalni fond za zaštitu okoliša, Ministarstvo poljoprivrede USK… Ono što trenutno radimo je i naša zaobilaznica kroz Bužim za koju cijenimo da će ove godine krenuti izgradnja druge faze od samog centra Bužima pa do Osnovne škole. Tu smo riješili dio imovinsko-pravnih odnosa, investitor je Direkcija za ceste Unsko-sanskog kantona i oni već imaju u planu da investiraju tu 300.000 KM.

Ove godine očekujemo početak izgradnje 110 kilovoltne trafostanice, čije je investitor Elektroprenos BiH. Čini mi se da je tenderska procedura tu pri kraju, a radi se o investiciji od oko tri miliona KM. Radi se o najznačajnijoj investiciji u Bužimu u proteklih 10 godina u oblasti snabdijevanja stanovništva električnom energijom. Mi smo jedina općina koja nema takozvano dvostruko napajanje strujom i onda kad se desi bilo kakav kvar cijela općina ima problem s napajanjem. Na ovaj način bi riješili taj problem, što bi bilo značajno prije svega privrednicima, onima koji imaju hladnjače u kojima drže maline i slično. Naravno, radi se puno i na lokalnoj putnoj infrastrukturi, javnoj rasvjeti, igralištima…

Faktor.ba: Šta je sa investicijama u privatnom sektoru?

Bunić: Ima i tu investicija. Trgovački lanac Bingo ovih dana završava svoj objekat u Bužimu, gdje će posao dobiti tridesetak sugrađana. Ima i drugih ulaganja, ima pozitivnih priča i u Bužimu nije sve tako crno kako nekada pojedini pokušavaju predstaviti.

Faktor.ba: Po čemu je Bužim interesantan investitorima, u šta bi se moglo investirati?

Bunić: U posljednje tri godine otkako sam na čelu Općine mi imamo blagi porast zaposlenosti i uspjeli smo otvoriti nekih stotinjak novih radnih mjesta, bez obzira što je strategija bila da zadržimo postojeća radna mjesta. Mislim da je šansa za investicije poljoprivredna proizvodnja, gdje bilježimo konstantan rast. Tu prije svega mislim na proizvodnju jagodičastog voća, pa i naproizvodnju mlijeka i plasteničku proizvodnju. Tu privatni, strani investitori imaju svoju šansu u smislu izgradnje hladnjača, pa i kapaciteta za preradu voća.

Imamo mi i drvnu industriju, i rudnik mangana, kao i neke druge oblasti. Bužim je općina sa više od 20.000 stanovnika, na granici je sa EU, pa imamo i tu pogodnost da smo blizu modernih autoputeva koji vode do zapadnoevropskih zemalja. Nažalost, prema našem Sarajevu nemamo tako dobre puteve. Poreska politika u BiH je još uvijek prihvatljivija u odnosu na EU, radna snaga je jeftinija i to je ujedno poziv i pogodnost za investitore. Ove godine smo imali jednu takvu investiciju, radi se o izgradnji stambene zgrade od nekih četrdesetak stambenih jedinica. Ljudi ulažu u Bužim i može se ulagati u Bužim. Svi su dobrodošli, mi smo otvorena sredina za saradnju i Općina će uraditi sve da investitori u rekordnom roku dobiju potrebnu dokumentaciju.

Faktor.ba: Kakva je saradnja sa višim nivoima vlasti, jeste li zadovoljni? Koliko oni ulažu u Bužim?

Bunić: Mislim da bi mogli više i bolje uraditi za Bužim. U posljednjim godinama zaista nisam imao nikakv problem sa federalnim nivoom, odatle smo povlačili zaista puno sredstava preko Fonda za izbjegle i raseljene, od ministarstava koja su izdvajala novac za naše projekte koje smo uvijek imali spremne i dobijali podršku. Sa prijašnjom Vladom USK su stvari išle sporo i tromo, naši projekti nisu odobravani i nije to bio onaj obim pomoći koji smo mi očekivali. Očekujemo da će to sada biti puno bolje i već smo u saradnji sa Kantonom i Federacijom osigurali pola miliona KM u prvih šest mjeseci ove godine za određene investicije.

Naravno, uvijek može bolje i građani Bužima to očekuju. Trenutno je u toku manifestacija “Slobodarski dani viteškog grada Bužima”, dolaze zvanice sa raznih nivoa vlasti, uključujući i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, tako da iskoristimo priliku za razgovor o našim projektima. Bužim je puno dao u odbrani jedine nam domovine i nekad s pravom očekujemo da nam se i da više. Možda nekada jeste i do nas, do općinske administracije, ali generalno mislim da možemo bolje. sada imamo neka obećanja da će nam se pomoći u gradnji sportske dvorane.

Faktor.ba: Koliki je budžet Općine?

Bunić: Tri miliona su naši izvorni prihodi. S tim novcem mi recimo ne možemo izgraditi sportsku dvoranu od 1,7 do dva miliona. Bužim je možda jedina općina koja nema bilo kakvu sportsku dvoranu, a imamo više od 20 aktivnih sportskih klubova. Nemamo prostor za bilo kakve druge sportske i kulturne sadržaje. Pozivam sve nivoe vlasti da se uključe da završimo taj projekat, ali i druge projekte.

Faktor.ba: Šta su planovi za narednu godinu ili za Vaš mandatni period?

Bunić: Do kraja mandata, ako dozvole finasijske okolnosti i svake druge okolnosti, bilo bi dobro da završimo ovo započeto, sportsku dvoranu, zaobilaznicu, vodovod, trafostanicu… Ima tu naravno još nekih manjih projekata po mjesnim zajednicama. Uglavnom, od onog što je obećano prije tri godine, ostvareno je 80 posto. U kampanji smo bili prilično realni.

Faktor.ba: Kakva je situacija sa brojem zaposlenih u Bužimu? Koliko ljudi nema posao?

Bunić: Statistički mi imamo oko 60 posto nezaposlenih. Međutim, stanje na terenu uopće ne izgleda tako. Poljoprivreda bilježi znatan porast, a u tom sektoru mi skoro da nemamo uopće evidentiranih zaposlenih osoba. Na žalost, ima i onih koji rade nacrno. Očekujemo i mi da će novi Zakon o radu uvesti reda u sve to. Stanje nije tako crno kako statistički izgleda. Dobar dio stanovništva radi negdje izvan BiH, skoro svako domaćinstvo ima neko primanje iz od dijaspore. Uz poljoprivredu u kojoj se godišnje vrti više od 10 miliona KM na području Bužima, ta stopa nezaposlenosti uopće nije realna i to nije stvarno stanje na terenu. Naravno, nama treba još radnih mjesta. Imali smo inicijativu za pokretanje prve poslovne zone u Vareškoj Rijeci, u bivšim halama Agrokomerca… Očekujemo i tu konkretne korake, možda već i ove godine.

Faktor.ba: Radili ste dosta i na promociji Bužima, na polju kulture, društvenih dešavanja…?

Bunić: Da radili smo puno na polju kulture. Predstavili smo u pozitivnijem svjetlu Bužim, napravili smo vrhunsku monografiju Općine Bužim, koja je naša lična karta, ulagali smo puno u kulturno-umjetnička društva, u Hor “Gazije”, a sve s ciljem pozitivnog promoviranja Bužima. Za 20 godina postojanja Općine Bužim, uradili smo turističko-promotivni film u režiji Sulejmana Muratovića. To je jedna dobra i pozitivna priča o Bužimu. Ranije je bilo mnogo crnih, negativnih priča iz ove općine. Naravno, imamo mi problema kao i sve lokalne zajednice, ali to ne može uvijek biti u prvom planu. Nažalost, pojedini mediji kontinuirano predstavljaju samo crnu sliku Bužima.

Faktor.ba: Prije nekoliko mjeseci Bužim je bio u gotovo svim svjetskim medijima predstavljen kao “grad blizanaca”. 

Bunić: Jeste. Priču o blizancima su prenijeli veliki svjetski mediji, ekipa Reutersa je bila ovdje i posredstvom njih je ta priča otišla u svijet. To je pozitivna priča i prirodni fenomen. Da bi dalje promovirali tu priču, vjerovatno ćemo donijeti i neke odluke na Općinskom vijeću.

Faktor.ba: Proteklih dana Vas se u javnosti optuživalo da opstruirate gradnju spomen-obilježja na Ćorkovači posvećenog, kako se to pisalo, rahmetli brigadnom generalu Izetu Naniću. O čemu se tu zapravo radi?

Bunić: Ja nemam apsolutno nikakav problem sa bilo kojim boračkim udruženjem, niti pojedincem iz boračkih udruženja, kako se to predstavljalo. Radi se o tome da sam prije nekoliko mjeseci sjeo i sa posljednjim komandantom 505. vitečke brigade Seadom Jusićem, kao i sa grupom oficira i predstavnika udruženja, gdje smo razgovarali o njihovoj inicijativi za izgradnju spomenika. Na prvom sastanku ja sam podržao izgradnju. Oni su tada rekli da će zbog sporosti Općine, procedura… oni biti nosioci svih aktivnosti. Radilo se o spomeniku koji je vezan samo za Ćorkovaču i bitke 505. viteške brigade, bez neke velike priče i vezivanja tog spomenika za bilo koga drugog.

Općina je i aplicirala s tim projektom prema Federalnom ministarstvu za boračka pitanja, odobrena su nam određena sredstva, dogovorili smo sa kantonalnim Ministarstvom za pitanje boraca, oni su također obećali sredstva. Kada su došli “Slobodarski dani viteškog grada Bužima” mi nismo znali hoće li biti gotova projektna dokumentacija, hoćemo li moći položiti kamen-temeljac, budući da su oni sve to vodili. U međuvremenu su se oni isključili iz organizacionog odbora i nisu htjeli učestvovati u radu. Tada su rekli da će položiti kamen-temeljac i uradili su to mimo zvaničnog protokola manifestacije “Slobodarski dani”. Uradili su to kada smo mi bili u Hrvatskoj na mjestu pogibije generala Nanića, mene službeno niko nije ni pozvao da prisustvujem. Položili su taj kamen-temeljac, ali ništa tu nije ni sporno, Općina i dalje stoji na stajalištu da treba pomoći i pomoći ćemo shodno svojim mogućnostima. Onda su oni taj spomenik počeli predstavljati kao spomenik generalu Naniću. General Nanić i šehidi 505. viteške imaju turbe i ono se nalazi skoro u centru općine. To je simbol 505., generala Nanića i svih naših šehida.

Osim toga, mi smo smatrali da nam je sada prioritet ulaganje u to turbe, u prilaz turbetu, kojem skoro da ne možemo prići, da moramo napraviti modernu cestu, parking, trotoare… Naravno, nismo mi protiv spomenika na Ćorkovači, ali postoje prioriteti. Odakle nama sada 150 – 200 hiljada maraka za to? Samo smo ta pitanja postavljali vodeći računa kako ćemo sve isfinasirati. Međutim, neki su ljudi u tome odmah vidjeli problem i prebacili to na politički teren, nakon čega su počela razna neistinita i destruktivna pisanja u pojedinim medijima. Prvo, ne pravi se generalu Naniću nikakav spomenik, on ima svoje turbe, a ovdje čini mi se neki pojedinci žele privatizirati ulogu i značaj 505. viteške brigade prave sebi spomenike još za života. To su građani Bužima prepoznali. Ne možemo mi to sve demantirati, niti ima uopće potrebe reagirati na pisanje pojedinih medija. Općina i načelnik nisu protiv spoemnika, podržat ćemo gradnju.

(Faktor.ba)