Knjiga “Hiljadu grobnica u Bosanskoj Krajini 1992-1995.” autora Jasmina Odobašića iz Instituta za nestale osobe u BiH sinoć je predstavljena bužimskoj publici u Velikoj sali JU”Centra za kulturu sport i informisanje” u okviru obilježavanja manifestacije “Slobodarski dani viteškog grada Bužima”. Osim autora,  promotori su bili  Senad Šepić, Šemsudin Mehmedović  i Adnan Bajrić. Ova knjiga koja je dosad promovisana u svim većim gradovima Bosne i Hercegovine, između ostalog ima povijesno-dokumentarni značaj jer pruža prikaz o razmjerama ratnih stradanja u Krajini tokom proteklog rata u BiH.

Autor daje podatke o 1.132 grobnice na tom području, od toga 128 masovnih, 116 zajedničkih i 886 pojedinačnih te o 4.697 žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani a dosad identificirano 4.016, među njima 314 žena, 136 djece, ubijenih stogodišnjaka, slijepih i gluhonijemih osoba, logoraša bačenih u jame i rudnike… Obimnost materijala natjerala je autora da ga ‘podijeli’ i iznese odvojeno kroz prikaz 20 općina Bosanske Krajine.

“Ono što najbolje govori koliko je Krajina u cjelini opstruirana, jeste i podatak da je Krajina jedini kanton u kojem ranija državna komisija, kasnije federalna, a još kasnije Institut, sve do 2009. godine, nisu imali sistematizovano radno mjesto za rad na ovom procesu, a imali su najveće rezultate. Jer, tamo su se ljudi stavili na raspolaganje i uradili posao koji su trebale raditi državne institucije. Tipično za Bosansku krajinu. Uvijek ostavljena, uvijek se snalazi i snađe sama”, kazuje Odobašić koji je čak za oko 900 grobnica dao i koordinate mjesta, na osnovu čega kartografi mogu napraviti mape-karte i na taj način za sva vremena zaštititi te lokalitete od svakodnevnih promjena terena.

“Potomci žrtava, danas raseljeni širom svijeta, moći će uz pomoć najjednostavnijeg GPS uređaja i za sto godina pronaći i utvrditi mjesto ekshumacije njihovih predaka. Nikada više neki zli ljudi neće moći reći da su mrtvi na biračkim spiskovima, da su mrtvi živi, da se kriju po Kanadi, po Americi. Iza svakog identificiranog stoji zapisnik o prepoznavanju”kazao je Šepić

“To je priča o stradanju stanovništva Bosanske krajine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu data pomoću relevantne dokumentacije. Danas, kad se na svaki način pokušava izjednačiti žrtva i agresor na Bosnu i Hercegovinu, čak se i naučnim metodama pokušava marginalizirati i kriminalizirati časna odbrana BiH, više je nego potreban ovakav herojski poduhvat autora, bez uplitanja bilo kakvih političkih, pogotovo politikantskih elemenata u dokumentarnom djelu kakvo je ovo, koje jasno i nedvosmisleno pokazuje istinu o razmjerama zločina koji se desio u Bosanskoj krajini”, kazao o knjizi Šemsudin Mehmedović.

Za svaku općinu pa tako i za našu je dao i kulturno-historijski pregled, demografsku strukturu uoči rata, broj grobnica, naveo sve grobnice iz kojih su od 1995. do 2013. ekshumirani posmrtni ostaci. Naveo je također imena identificiranih osoba, starosnu dob i spol, podatke o djeci i ženama. Za veći broj grobnica su dati i originalni zapisnici sudova i tužilaštava sačinjeni u vrijeme ekshumacije. Knjiga sadrži i poglavlje o ratnim logorima.

11707793_422640531254678_756384705054078033_n 11846615_422640491254682_5014321205126370416_n 11863507_422640544588010_6626537557959531367_n

Više slika pogledajte na JU”Centar za kulturu, sport i informisanje”