Medžlis Islamske zajednice u Bužimu i Općina Bužim su institucije koje, svaka u svom domenu, imaju nezamjenjive uloge u vjerskom i društvenom životu članova Islamske zajednice Bužimskog medžlisa i stanovnika Bužima. Otud sasvim razumljivost u očekivanju da se ova dva faktora društvene i vjerske provenijencije zalažu i bore za unaprijeđenje duhovnog i materijalnog stanja među ljudima. Bilo kakvo izbjegavanje i zaobilaženje saradnje, pomaganja i oslanjanja jednih na druge ne vodi napretku kako pojedinca tako i zajednice. Imajući u vidu demokratske tokove, cijeneći otvorenost, uvažavanje, a želeći da se konkretizuju međusobni odnosi, u hotelu Europa u Bužimu je prvog dana Kurban-bajrama, odnosno 15. oktobra 2013. ili 10. zu-l-hidždžeta 1434. hidžretske godine potpisan Sporazum o saradnji između Medžlisa i Općine, a čiji potpisnici su predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Eniz ef. Veladžić i načelnik Općine Agan Bunić. Taj momenat uspostave čvršćih relacija dviju strana povod je razgovoru s prvim čovjekom male i relativno mlade Općine Bužim gospodinom Aganom Bunićem.
Poštovani načelniče, molim vas da za čitaoce Islamskih informativnih novina Preporod, a kojih u Bužimu ima značajan broj, ukratko predstavite ovu, po mnogo čemu, specifičnu Općinu.
Prije svega dozvolite da selamim čitaoce Preporoda i zahvalim se na časti da govorim za ove novine. Općina Bužim je jedna od najmlađih općina u domovini sa površinom od 129 km2. Današnje područje općine čini 14 mjesnih zajednica: Bužim, Konjodor, Čava, Varoška Rijeka, Vrhovska, Lubarda, Elkasova Rijeka, Zaradostovo, Bučevci, Mrazovac, Radoč, Brigovi, Bag i Jusufovići. Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća Bužimu je ukinut status općine i ponovo mu vraćen ratne 1995. godine od strane ratnog Predsjedništva RBiH na čelu sa rahmetli Alijom Izetbegovićem. Od tada, evo 18 godina, Bužim korak po korak ide naprijed, i danas predstavlja vitalnu i srednje razvijenu općinu sa preko 20.000 stanovnika.
S čim se ponosi Općina i Bužimljani i šta je njen zaštitni znak?
Ono što Bužim čini posebnim jeste njegova uloga i značaj u protekloj agresiji u toku koje je Bužim dao jednu od najboljih brigada u Armiji RBiH „Petstopetu vitešku“, brigadnog generala rahmetli Izeta Nanića, Hamze, Gazije, te visoka nacionalna, državna pa i vjerska svijest njegovog stanovništva. Posebnost Bužimljana se ogleda i u tome što su uvijek dobri domaćini dobronamjernim gostima, što se u Bužimu može osjetiti duh male bosanske čaršije, što je u doba globalizacije i drugih svjetskih trendova rijetkost. Svakom vremenskom periodu Bužima, pa i ovome, Bužimljani dadnu pečat; bilo kao uspješni pojedinci, ratnici, privrednici, poljoprivrednici, domoljubi, studenti, ljekari, profesori… i to je pozitivno i afirmativno.
Iako ste na čelu Općine nepunu godinu dana, molim vas da kažete otkud i od koga ideja da se potpiše Sporazum o saradnji sa Medžlisom IZ-e?
Potpisani Sporazum je rezultat kontinuiteta i odraz dugogodišnje saradnje Općine i Medžlisa IZ-e Bužim. Sasvim opravdana ideja o potrebi regulisanja konkretnijih odnosa, javila se na sjednicama Izvršnog odbora Medžlisa usljed brojnih rasprava o aktivnostima koje zajedno provode ove dvije institucije. Istovremeno, ona se razumjela kao znak međusobnog uvažavanja, ali i dokaz unaprijeđenja odnosa u stvaranju institucionalnog okvira za zajedničko djelovanje od opće društvene koristi.
Šta će ovaj Sporazum značiti Medžlisu IZ-e, a šta Općini ili, bolje rečeno, da li će on biti mrtvo slovo na papiru?
Vjerujemo da neće biti samo slovo na papiru, jer već imamo dobru saradnju i bez Sporazuma. Njegov cilj je njeno jačanje, proširivanje, odnosno da programi od zajedničkog interesa ne budu pod utjecajem dnevno-političkih dešavanja, da za određene poslove i obaveze ne bude bitno ko se u kojem trenutku nalazi na čelu Medžlisa ili Općine, tj. da Medžlis ne bude u podređenom položaju bez obzira koji politički kurs imalo rukovodstvo Općine. Medžlis IZ-e Bužim mora imati jasnu poziciju na području općine Bužim, utemeljenu na međusobnom uvažavanju i razumjevanju uloge i jedne i druge institucije.
Da li ovakav vid Sporazuma, sa tendencijom da u općinskom budžetu bude neupitna grantna stavka za IZ-u, znači indirektno vraćanje duga, s obzirom da je IZ-a pogotovo u doba agresije na Bosnu i Hercegovinu uveliko zadužila društvenu zajednicu?
Sporazumom se utvrđuje da Općina u svom godišnjem budžetu ima planirana sredstva za rad Medžlisa i da ona ne budu upitna. Osim toga Sporazum predviđa i reguliše i druge tokove, prvenstveno korisne za IZ-u, vraćanje vakufske imovine, olakšice pri izdavanju građevinskih dozvola za izgradnju vjerskih i objekata potrebnih IZ-i itd. Naravno, nesporna je uloga IZ-a u protekloj agresiji, to se itekako uvažava i ničim se to ne treba minimizirati. Ustvari, potpisani sporazum o saradnji Bužimskog medžlisa i Općine Bužim pozitivan je impuls i na neki način indirektno vraćanje duga IZ-i.
Postoji li ovakav primjer saradnje negdje drugdje, pa ste ga kopirali, ili je ovo nov pristup u razumijevanju IZ-e u kojem i drugi mogu naći inspiraciju?
Nisam čuo da postoji, ali evo bićemo primjer drugima. Ima se šta čuti i vidjeti u Bužimu, vazda je bilo, samo moramo tražiti i isticati te pozitivne primjere. Ovaj Sporazum može da bude forma saradnje i za druge oblasti društvenog djelovanja (npr. obrazovanje, zdravstvo, boračke organizacije itd.).
Kažite, molim vas, kakva je dosadašnja saradnja između Medžlisa i Općine i ima li u njoj nekakve posebnosti?
Teško mi je razdvojiti te dvije uloge, jer sam član Izvršnog odbora Medžlisa, istovremeno član džematskog odbora u svom džematu (Centar Bužim) i trenutno na poziciji općinskog načelnika. Uglavnom, mlađi ljudi su na čelu Medžlisa, pa i Općine, možda je to jedan od razloga dobre saradnje. To treba biti jedna duša, a dva tijela, ako smo iskreni u poslovima koje obavljamo. U tim odnosima ne smije biti ni podređenih ni nadređenih. U njima mora postojati mjera zbog specifičnosti uloge koju ima svaka od institucija.
Gospodine načelniče, vraćamo se na početak razgovora. Molim vas da kažete u kakvoj je ekonomskoj ili finansijskoj situaciji Općina i kako se nosi s trendom recesije, ograničenih investicija?
Bužim dijeli sudbinu cijele domovine kad je u pitanju ekonomsko stanje, kriza, nezaposlenost (trenutna stopa nezaposlenosti u Bužimu je preko 70 %) i u takvim okolnostima je dosta teško raditi i djelovati. Međutim, moramo tražiti rješenje, ne smijemo gubiti nadu, i uvijek postoje rješenja, pa i u teškim vremenima. Danas država i općine ne mogu zaposliti sve nezaposlene i tako popraviti stanje. Međutim, obaveza je da se nastoje omogućiti što bolji uslovi za razvoj i zapošljavanje kroz različite vidove (privatni biznis, mala preduzeća, proizvodnja zdrave hrane). Budžet naše općine je realan, održiv i redovno finansiramo sve planirane obaveze.
Najčešće, i općine se zadužuju i idu u milionske kredite. Koliko sam upoznat, tom cilju teži i Općina Bužim. Šta bi to značilo Općini i nema li boljih rješenja?
Općina Bužim skoro da nema kreditnog zaduženja, svega 40.000 KM za kredit kojim je rađena sekundarna vodovodna mreža. Nažalost danas nema velikih investicija bez kreditnog zaduženja. Smatram opravdanim zaduženje općine samo u slučaju kupovine zemljišta za Poslovnu zonu u Varoškoj Rijeci, ali na žalost ta odluka na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća nije dobila potrebnu većinu glasova. Teško ćemo u budućnosti graditi sportsku dvoranu, kanalizacioni sistem, i druge velike kapitalne projekte bez kreditnih zaduženja. Osnovno je znati do kojeg iznosa se može ići u zaduženje, kako izmirivati dugovanja i pri svemu tome imati stabilnost u funkcionisanju općine i njenih organa.
Možda je nerealno, s obzirom da se za godinu dana ne može nešto spektakularno učiniti, ali s kojim rezultatima možete stati pred javnost?
Prva godina je protekla u sagledavanju zatečenog stanja, uspostavi dobrih odnosa sa Općinskim vijećem i ostalim institucijama, otvaranju vrata koja su bila zatvorena, otvaranju Općine prema drugima i vraćanju povjerenja građana u općinu Bužim. Nastavili smo sa investicijama, bez obzira na krizu i prilično nepovoljan odnos viših organa vlasti prema Bužimu. Konačno smo počeli i prve radove na projektu vodosnabdijevanja MZ Konjodor, nastavili smo sa aktivnostima u izgradnji zaobilaznice, nastavili ulagati u Dom kulture Bužim, izgradili smo više kilometara asfaltnog puta, otkočili projekte izgradnje javnih rasvjeta u našim mjesnim zajednicama. Hvala Bogu, mogu reći da se radilo i trudilo, a gdje god ima rada ima i rezultata.
Šta možete reći o budućnosti Općine, jer je poznato da manje općine teže funkcionišu, pogotovo što Bužim, skoro, nema industrije?
Mi nismo mala općina, imamo preko 20.000 stanovnika i ne prihvatam da smo nerazvijena općina. Predstavljamo jednu vitalnu općinu, koja ima relativno mladu populaciju i ona ima svoju budućnost, bez obzira na teška vremena. Naravno, radimo na tome da bude više posla u Bužimu, da se neke firme koje trenutno ne rade ponovo pokrenu, ili da one koje već rade imaju više zaposlenih. Po meni nije sve crno u tom sektoru. Ne želim unaprijed govoriti kakve će rezultate donijeti aktivnosti koje smo vodili i vodimo u pravcu zapošljavanja, ali očekujemo određene efekte već u narednom periodu.
Ima li Općina Bužim razvojnu strategiju, koliko je opravdana, kakvi su projekti aktuelni i hoće li ih biti u skorijoj budućnosti?
Općina ima usvojenu strategiju razvoja u skladu s evropskim standardima, koju pokušavamo sprovoditi u najvećoj mogućoj mjeri. Svi naši projekti su sadržani u strategiji razvoja, a građani su ih predlagali i rangirali u listi prioriteta. Mi se moramo okrenuti realnim mogućnostima, vidjeti šta realno možemo uraditi u određenom vremenskom periodu, bez velikih priča i obećanja. Imamo još prostora u poljoprivredi, ovo je stoljeće zdrave hrane i bez obzira na sve možemo proizvesti puno više poljoprivrednih proizvoda u ovim našim brdima. Poljoprivreda je težak i zahtjevan posao, zemlja nije za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, ali Bužimljani itekako uspijevaju u proizvodnji mlijeka i malina. Moramo biti hrabriji i reći ljudima da moraju raditi i živjeti od svog rada. Dosta je važnih projekata koji bi se, ako Bog da, trebali realizovati uz maksimalnu uključenost Općine, kao i viših nivoa vlasti. Među njima su, kao što sam prije rekao, vodosnabdijevanje Mjesne zajednice Konjodor, gdje oko 2.000 stanovnika nema dovoljno vode za piće, završetak građevinskih radova na Domu kulture, izgradnja sportske dvorane, izgradnja druge faze obilaznice kroz Bužim, lokalne putne mreže itd.
Vi ste načelnik svih građana Općine. Kakva je vaša komunikacija s njima i da li imate praksu da ih povremeno primite, obiđete, čujete?
Trudim se biti načelnik svih, jer samo u izbornim kampanjama postoji razlika između nas, a poslije treba raditi i opravdati povjerenje onih koji su dali podršku, te uvjeriti one koji su bili protiv da smo na ispravnom putu i za prosperitet. Nemam problema kad je u pitanju komunikacija s građanima, jer se trudim biti s njima i njihovim problemima. Uveo sam redovan prijem u kabinetu načelnika svakog petka od 8 do 12 sati za sve koji imaju šta kazati i pitati. Redovne su posjete mjesnim zajednicama, trudim se svakog petka da džumu klanjam u drugom džema'atu te da i na taj način budem dostupan ljudima. U praksu uvodimo i održavanje javnih debata s načelnikom, gdje građani imaju priliku da pitaju sve što ih interesuje, a vezano za rad općine. Otežavajuća okolnost u komunikaciji i informisanju jeste nepostojanje lokalne radio stanice, ali i na tom planu se vode određene aktivnosti.
Vi ste mlad, ali ste se prihvatili velike odgovornosti. Za političare se može čuti da su u politici radi ličnih, a ne da bi služili općim interesima? Kako ovo objašnjavate?
Nešto mlađi. Po zanimanju sam diplomirani pravnik, imao sam posao u struci, ali sam uvijek smatrao da kroz društveno-politički angažman mogu dati više za svoj Bužim, i sve ovo što radim jeste želja da pomognem u razvoju lokalne zajednice, koja može više i bolje, jer to objektivno zaslužuje. Naravno, ovo je pozicija odgovornosti, za koju ću biti pitan na oba Svijeta. Posao političara u ovoj zemlji je vazda pod lupom, malo se nekad i pretjera, ali se ne treba libiti i reći da ima neodgovornosti i da pojedini političari često puta daju prednost ličnim nad zajedničkim interesima. Lično, trudim se da radim svoj posao savjesno i predano. Radeći u interesu građana i Općine, skoro pa sam se odrekao korištenja godišnjeg odmora i dana vikenda. Nastojim da radom opravdam platu koju primam i, hvala Bogu, za sada mirno spavam.
Hvala vam na razgovoru, uz želju da vas Uzvišeni Allah pomogne u poslu, da ličnim trudom, dogovaranjem, uvažavanjem tuđih mišljenja, zajedničkim radom doprinesete boljitku Bužima i da na najbolji način opravdate povjerenje koje vam je dato.
Razgovarao Hamdija Nesimović