JKP "KOMB" Bužim

JKP “KOMB” u STEČAJU

Kontakt telefon:037/410-086

Dežurna služba vodovod :062/524-940

Skupština JKP “Komb” Bužim

Nadzorni odbor JKP “Komb” Bužim

Ulica 505. Viteške brdske brigade bb
Kontakt telefon
037/ 410- 332
www.ckbuzim.ba

e-mail: jucksi.buzim@hotmail.com
fb stranica: JU “Centar za kulturu sport i informisanje” Bužim

Upravni odbor  JU “Centar za kulturu, sport i informisanje”:

1. – predsjednik Šahinović Rifet

2. – član Edin Veladžić

3. – član  Amela Isaković

Nadzorni odbor  JU “Centar za kulturu, sport i informisanje”:

1.  – predsjednik

2. – član

3. – član

Direktora  JU “Centar za socijalni rad” Bužim

Amra Amidžić

Kontakt telefon:
037/419-010    037/419-011
Fax: 037/419-010

Nadzorni odbor JU “Centar za socijalni rad” Bužim:

1. predsjednik

2. član

3. član

Upravni odbor JU “Centar za socijalni rad” Bužim:

1.    predsjednik Hašim Suljić

2.    član Sedija Cinac

3.    član Fehim Kazaferović

4.   član Elmedina Elkasović

5.   član Asim Sijamhodžić

POPIS SVIH PRAVA KOJA SE OSTVARUJU PUTEM CENTRA ZA SOCIJALNI RAD

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine Federacije BiH“ br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14 /09) i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službeni glasnik USK, broj:05/00, 07/01 i 11/14) regulisana su osnovna prava iz socijalne zaštite i uslovi za ostvarivanja pojedinih prava.

O zahtjevima za ostvarivanje prava na materijalna primanja po odredbama navedenih Zakona, rješava u prvom stepenu centar za socijalni rad po mjestu prebivališta korisnika.

Gotovi obrasci za podnošenje zahtjeva po bilo kom osnovu mogu se dobiti u prostorijama Centra za socijalni rad, uz popis potrebne dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev.

Stalna novčana pomoć

U članu 22. Zakona o socijalnoj zaštiti donesenog za područje Federacija BiH navedeni su uslovi koje lice mora ispunjavati da bi ostvarilo pravo na stalnu socijalnu pomoć. Ti uslovi su:

da je lice nesposobno za rad, odnosno da je spriječeno u ostvarivanju prava na rad (nesposobnost za rad lica ispod 65 godina starosti utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje)
da nema dovoljno prihoda za izdržavanje,
da nema članova porodice koji su po zakonu obavezni da ga izdržavaju ili ako ih ima, da ta lica nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja

Kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti CŽR-a, zaštiti porodice sa djecom, pored ovih, postoje i sljedeći uslovi za ostvarenje prava na stalnu socijalnu pomoć:

da lice koje želi ostvariti ovo pravo svoju nepokretnu imovinu ili jedan njen dio testamentom ili ugovorom prenese na državnu zajednicu, ukoliko ispunjava i uvjete federalnim zakonom.
da ne smije biti vlasnik kuće ili stana koji svojom veličinom prevazilazi potrebe porodičnog domaćinstva, o čemu kriterije upustvom propisuje ministar nadležnog ministarstva,
da lice ili članovi domaćinstva ne smiju biti vlasnici ili posjednici uređaja na motorni pogon(automobil, kamion, traktor i sl.).

Visina stalne socijalne pomoći se kreće od 50,00 KM za jednočlano domaćinstvo do 75,00 KM za četveročlano i višečlano domaćinstvo. Ako porodica ima osobu sa invaliditetom onda se visina socijalne pomoći kreće od 60,00 do 90,00 KM.

Tuđa njega i pomoć

Lica kojima je potrebna tuđa njega i pomoć, a ne mogu svoja prava ostvariti putem Federalnog ministarstva kao neratni invalidi, ostvaruju pravo na novčanu naknadu na ime tuđe njege i pomoći putem Kantonalnog ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike.Potrebu za tuđom njegom i pomoći utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje.

Kod priznavanja prava na ovaj vid pomoći postoji imovinski cenzus.

Visina novčane naknade na ime tuđe njege i pomoći iznosi 50,00 KM mjesečno.

Druge materijalne pomoći

Druga materijalna pomoć je privremena, jednokratna i druga novčana pomoć ili naturalno davanje materijalno neosiguranim osobama.Privremena materijalna pomoć se dodjeljuje osobi koja se nađe u stanju izuzetne socijalne potrebe koja se ne može zadovoljiti jednokratnom materijalnom pomoći. Visina privremene pomoći utvrđuje se u procentu od 85% prosječne plaće i može se dodijeliti samo jedanput u toku kalendarske godine.

Jednokratna materijalna pomoć isplaćuje se licu koje se nađe u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili više članova porodice, povratka sa liječenja ili otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora koja se može ublažiti ili otkloniti jednokratnom novčanom pomoći.

Visina jednokratne novčane pomoći iznosi najviše do 35% prosječne plaće isplaćene u FBiH.

Uslovi za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć za lica u stanju socijalne potrebe su:

da nema dovoljno prihoda za izdržavanje,
da nema članova porodice koji su po zakonu obavezni da ga izdržavaju ili ako ih ima, da ta lica nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja;

Ne smatraju se licima u stanju socijalne potrebe lica koja posjeduju uređaj na motorni pogon(automobil, kamion, traktor i sl.) kao ni uređaj čijom upotrebom može steći određenu imovinsku korist.

Smještaj u ustanovu socijalne zaštite

Smještaj u ustanovu socijalne zaštite je propisan članovima od 41 do 45 Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodice sa djecom (“Službene novine F BiH” br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14 /09) i članovima 32, 33 i 34 Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom USK-a (“Službeni glasnik USK-a” br. 5/2000 i br. 7/2001).

O smještaju u ustanovu socijalne zaštite odlučuje Centar za socijalni rad na čijem području  osoba ima prebivalište uz saglasnost nadležnog ministarstva. Troškove smještaja lica u ustanovu socijalne zaštite snosi lice koje se smješta, roditelj, usvojitelj, staratelj i srodnik koji je dužan izdržavati tu osobu ili druga fizička osoba koja je preuzela obavezu plaćanja smještaja, srazmjerno materijalnim mogućnostima.Ukoliko navedene osobe ne raspolažu sredstvima, troškove u cjelosti snosi Centar za socijalni rad.

Smještaj u drugu porodicu

Smještaj u drugu porodicu mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomoć radi zadovoljavanja njihovih životnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite porodice ili na drugi način /član 31 Federalnog Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštiti CŽR-a i zaštiti porodice s djecom/.Hranitelj porodice u koju je smještena osoba ima pravo na naknadu.

Visina naknade za smješteno dijete, odnosno odraslu osobu sa posebnim potrebama iznosi 300,00 KM, a naknada za smješteno dijete, stavljeno pod starateljstvo, odnosno odraslu osobu bez bližih srodnika iznosi 200,00 KM.

Troškove smještaja u drugu porodicu snosi lice koje se smješta, roditelj, usvojitelj, staratelj, srodnik koji je dužan izdržavati tu osobu ili druga fizička osoba koja je preuzela obavezu plaćanja smještaja, srazmjerno materijalnim mogućnostima.Ukoliko navedene osobe ne raspolažu sredstvima, troškove u cjelosti snosi Centar za socijalni rad.

Djeca smještena u srodničkoj porodici (kod djeda i nene, starije braće i sestara) ne mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu jer postoji zakonska obaveza izdržavanja između djeda i nene prema unucima i obratno, te braće i sestara u odnosu na maloljetno lice.

PORODILJE U RADNOM I VAN RADNOG ODNOSA

Naknada umjesto plaće ženi-majci koja je u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (Službeni glasnik USK broj: 5/00, 7/01), utvrđuje se u iznosu od 50% njene prosječne plaće ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja, valorizirane po osnovu rasta plaća na području Kantona u tom periodu.

Iznos naknade utvrđuje se u postupku za svaku ženu majku posebno s tim da taj iznos ne može biti manji od 50% prosječne mjesečne plaće ostvarene na području Kantona u prethodnoj godini objavljene od nadležnog organa. Ukoliko žena- majka u periodu od 6 mjeseci prije porođaja nije primala plaću iz razloga zbog kojih nije kriva (nelikvidnost firme i sl.), naknada umjesto plaće ženi- majci utvrđuje se u iznosu iz prethodnog objašnjenja.

Novčana pomoć za porodilju koja nije u radnom odnosu ostvaruje se u vidu jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM. Za ostvarivanje ovih prava, stranka podnosi zahtjev u roku od 60 dana od dana poroda.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, predviđa jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta koja se ostvaruje se u iznosu do 35% utvrđene osnovice i u skladu sa raspoloživim i obezbjeđenim sredstvima, o čemu odluku donosi nadležno ministarstvo. Navedeno pravo se ostvaruje ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje dodatka na djecu, a može se ostvariti najkasnije 3 mjeseca po rođenju djeteta.Međutim, ove vrste jednokratne pomoći za opremu novorođenog djeteta, te pomoći u prehrani djeteta do šest mjeseci starosti i dodatnu ishranu za majke dojilje, se ne isplaćuju na području Unsko-sanskog kantona.

Neratni invalidi

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom(„Službene novine Federacije BiH“ br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14 /09) regulisana su osnovna prava lica sa invaliditetom odnosno prava neratnih invalida.

Lica sa invaliditetom, u smislu navedenog Zakona su lica koja su:

slijepa i slabovidna,
gluha i nagluha,
sa poremećajem u govoru i glasu,
sa tjelesnim oštećenjem i trajnim smetnjama u fizičkom razvoju,
sa smetnjama u psihičkom razvoju,
sa kombinovanim smetnjama.

Osobe sa invaliditetom kojim se u postupku medicinskog vještačenja utvrdi oštećenje organizma u visini od 90% ili 100 % oštećenja organizma, a koje to pravo već ne ostvaruju po propisima o ratnim vojnim invalidima, penzijsko-invalidskom osiguranju i civilnim žrtvama rata, mogu ostvariti pravo na:

ličnu invalidninu I-grupa 100% oštećenja organizma
ličnu invalidninu II-grupa 90% oštećenja organizma
dodatak za tuđu njegu i pomoć I grupa
dodatak za tuđu njegu i pomoć II grupe
ortopedski dodatak

Postupak se pokreće zahtjevom uz koji se prilaže medicinska dokumentacija.Troškove pregleda snosi lice koje podnosi zahtjev, a koji se naknadno refundiraju od strane Kantonalnog ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike ako se licu utvrdi oštećenje od 90 ili 100 %.Visina iznosa koji se uplaćuje na ime pregleda je 85,41 KM, a za kućnu posjetu komisije je 128,11 KM.

Iznos novčanih primanja za lica sa invaliditetom se kreće od 19,21 KM do 403,36 KM.

Civilne žrtve rata

Civilna žrtva rata je lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuju mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju tog lica.

Posebnom kategorijom civilnih žrtava rata smatraju se lica koja su preživjela seksualno zlostavljanje i silovanje.

Status civilne žrtve rata priznaje se i civilnim licima i pripadnicima snaga bivše tzv.“Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“, ukoliko ne ostvaruju odgovarajuća prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

Oštećenje organizma civilne žrtve rata, pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica i pravo na ortopedski dodatak, utvrđuje se na osnovu nalaza i mišljenja nadležne ljekarske komisije, odnosno Instituta za medicinsko vještačenje.

Vrsta primanja civilnih žrtava rata:

Lična invalidnina- priznaje se civilnim žrtvama rata kojima je od strane Instituta za medicinsko vještačeje utvrđeno oštećenje organizma u visi od 60-100% i to:

I grupa sa 100% oštećenja,
II grupa sa 100% oštećenja,
III grupa sa 90% oštećenja,
IV grupa sa 80% oštećenja;
V grupa sa 70% oštećenja;
VI grupa sa 60% oštećenja .

Dodatak za njegu i pomoć

dodatak za njegu i pomoć I stepen
dodatak za njegu i pomoć II stepen
dodatak za njegu i pomoć III stepen

Ortopedski dodatak

ortopedski dodatak I stepen
ortopedski dodatak II stepen
ortopedski dodatak III stepen

Iznos lične invalidnine za civilne žrtve rata se kreće od 105,50 do 586,15 KM, dodatak za njegu i pomoć se kreće u iznosu od 293,08 do 586,15 KM, a ortopedski dodatak od 99,65 do 169,98 KM.

Pravo na porodičnu invalidninu

Pravo na porodičnu invalidninu imaju članovi uže porodice civilne žrtve rata i to:

udovica- kada navrši 55 godina života ili udovac – kada navrši 65 godina života, a prije navršenih 55 odnosno 65 godina kada su nesposobni za privređivanje.
djeca, usvojioci i pastorčad – do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog redovnog školovanja, a najkasnije do 25.godine života, a ako su nesposobni za privređivanje dok ta nesposobnost traje  pod uslovom da je nesposobnost nastupila prije 15.godine života;
roditelji i usvojioci civilne žrtve rata imaju pravo na porodičnu invalidninu iako su članovi uže porodice ostvarili to pravo;
oćuh i maćeha koji su sa civilnom žrtvom rata živjeli u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine prije njene smrti ili nestanka, ukoliko nema lica iz prethodne tačke,
pravo na porodičnu invalidninu imaju članovi porodice civilne žrtve rata od I do IV kategorije pod uslovom da je civilna žrtva rata prije smrti imala priznato pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe i da je smrt civilne žrtve rata nastupila kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti;
članovi porodice civilne žrtve rata koje su preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje, a ostvarile su to pravo, također imaju pravo na porodičnu invalidninu.

Porodična invalidnina se priznaje u novčanom iznosu od 252,03 do 381,00 KM, s tim da se licima koja imaju prihod iz radnog odnosa, penzije, obavljanja samostalne djelatnosti ili druge mjesečne prihode, čiji ukupan iznos prelazi iznos prosječne neto plaće ostvarene u F BiH u prethodnoj godini, porodična invalidnina umanjuje za 50% od utvrđenog iznosa.

Zdravstvena zaštita

Zdravstvenu zaštitu putem Centra za socijalni rad mogu ostvariti lica koja su korisnici stalne socijalne pomoći, novčane naknade na ime tuđe njege i pomoći, neratni invalidi, lica smještena u ustanove socijalne zaštite, civilne žrtve rata i članovi porodice CŽR, ako to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.

Vlada USK-a je svojom Odlukom broj:03-017-1804/05 od 29.06.2005.godine regulisala mogućnost priznavanja prava na zdravstvenu zaštitu putem Centra za socijalni rad za sljedeće kategorije ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom osnovu:

a)trudnice i porodilje sa djetetom uzrasta do godinu dana(ako se brine o djetetu)

b)djeca do polaska u školi

c)osoba sa invaliditetom, kao i djeca nesposobna za samostalan život i rad od prije navršene 15 godine života za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje

d)osobe kod kojih postoji sumnja na zarazne bolesti u periodu dijagnostike i liječenja

ako im prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 20 % prosječne plaće ostvarene u F BiH u prethodnoj godini.

Istom odlukom utvrđeno je da pravo na zdravstveno osiguranje imaju i osobe oboljele od cerebralne paralize, leukemije, malignih oboljenja, inzulno-ovisnog dijabetesa, TBC i celijakije, bez obzira na imovinski cenzus.

U skladu sa zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju(«Sl.novine F BiH»,broj:70/08), Kantonalno ministarstvo zdravstva i socijalne politike uputilo nam je Obavijest, broj:09-35-11829-1/09 od 08.12.2009.godine u kojoj je navedeno da će se pravo na zdravstveno osiguranje priznati osobama iznad 65 godina života i djeci do polaska u školu bez obzira na imovinski cenzus, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.

U skladu sa Obaviještenjem Kantonalnog ministarstva zdravstva i socijalne politike, broj:09-37-1103-2/2011 od 11.02.2011.godine a koje se odnosi na primjenu Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenog prava(“Sl.novine F BiH”,broj:21/09), utvrđeno je da se zdravstvena zaštita obezbjeđuje ženi u toku trudnoće i poroda do šest mjeseci nakon poroda.