Bužim kroz historiju
Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U predtursko doba stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda i trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja sve do dolaska Omer-paše Latasa.
Stari grad Bužim
bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a cuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac.
Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čtavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.
Današnji Bužim
u prvoj polovini 14. stoljeca zvao se Cave, odnosno Bužm (In Cave alias Buzim). Bužim kao utvrda i naselje pod tim imenom spominje se u pisanim materijalima 1334. godine, te je sve do danas zadrzao taj naziv.
Bužim sa okolnim mjestima nakon dolaska Omer–paše Latasa u ove krajeve nazadovao je u svakom pogledu, s obzirom da je središte trgovine kao pokretača privređivanja na ovim prostorima preseljeno u Bos. Krupu. Propala je do tada razvijena trgovina žitom a dućani su opustili. Pored Bužima u 14. stoljeću kao naseljena mjesta spominju se još i Kostajnica (danasnja Varoska Rijeka), koja je imala posadu od 500 konjanika, Mrazovac, Lubarda, Elkasova Rijeka, Cava, Stabandza i Caglica. Prema R. Lopasicu, u naselju Bužim bilo je 108 kuća 792 stanovnika, a u Mrazovcu (Cavi) 280 kuca sa 1103 stanovnika . Za ostala naselja nema podataka o broju kuca i stanovnika.
Industrijskih objekata u Bužimu nije bilo sve do druge polovine 20.stoljeća. Uz vađenje rude i sitno proizvodno i uslužno zanatstvo, stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i sitnom trgovinom, ali je mali broj stanovnika imao trgovinsku radnju ili kafanu, zanatstvo, obrada zemlje i vađenje ruda odvijali su se na primitivan način.
Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U predtursko doba stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda i trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja sve do dolaska Omer-paše Latasa.